Tag Archive | "pivo"

Tags: ,

Češki raj za pivopije

Posted on 14 January 2010 by dado

Prema uredu 75-godišnjeg Jirija Plevke vode starinske stepenice. ”Ured predsjednika uprave“ - stoji na ulazu u predvorje. Uredski namještaj je jeftin i trošan. Pepeljara na stolu je pretrpana opušcima. Iza stola visi raspelo, a na polici stoji Lenjinova bista. Tu proturječnost Jiri Plevka objašnjava ovako: “Oni zastupaju dvije svjetske vjere. Obojici sam dao mjesto u mom uredu. Neka međusobno riješe svoje nesuglasice.“

Jiri Plevka

Gosti se mogu kupati u pivu

Jiri Plevka ima prefrigan osmijeh, pogled mu je budan, a čak i kada sjedi, u stalnom je pokretu. A onda ugleda hrpu papira na stolu i zagunđa: “Od 1968. vegetiram u ovom uredu i skupljam kaos od papira i nepotrebnih stvari. Ne volim biti u uredu. Ja sam tehničar i moram biti vani. Hajde, idemo van!“

Staja je preuređena u restoranPred vratima stoji kamion, radnici lopatama istovaruju zemlju. Tamo gdje je Jiri Plevka, tu se gradi. U pivnici Chodovar radi 140 radnika i proizvodi se 80.000 hektolitara piva godišnje. Za vrijeme komunizma Jiri Plevka je bio šef državne pivovare u Chodovi Plani. Nakon sloma režima poduzeće je trebalo biti zatvoreno, ali ga je Jiri kupio.

“Pivovaru sam bezbroj puta preuređivao. To mi je oduvijek bio hobi. Nakon raspada SSSR-a smo još imali staru ugljenu peć, ali smo odmah prešli na plin. Za naše goste smo napravili restoran, budući da sam mislio da je šteta da odmah nakon toga idu kući, napravio sam i hotel“, priča ponosni vlasnik.

Najvažnija je i dalje proizvodnja dobrog piva

Pivovara već dugo nije samo pivovara, nego pravo izletište, pivski tematski park. Jiri je čak dao snimiti reklamni film o povijesti svoje pivovare. Logo pivovare ChodovarFilm pokazuje kako je od propalog državnog poduzeća nastala uzorna tvrtka. Objašnjava ideje koje su pridonijele rastu: recimo, avanturistički restoran u starom podrumu, do kojeg se dolazi kroz 50 metara dugačak tunel. Film pokazuje i prostorije za wellness, u kojima gosti uživaju u kupki od piva. U prodavaonici suvenira se nude majice i pjena za tuširanje s okusom piva. No, srž poduzeća je uvijek ostala ista, kaže Jiri Plevka: proizvodnja dobrog piva.

Svijet piva se nalazi iza željeznih vrata, tamo gdje čitav dan rade strojevi koji pune 16.000 boca na sat.

Cijelo mjesto je doživjelo procvat

Uspjeh pivovare se odrazio i na samo mjesto. Skoro cijelo je obnovljeno. Jiri Plevka priča: “Počeli smo graditi i brinuti se o kućama, čitavo mjesto se mijenja. Jeste li vidjeli onaj park iza starog dvorca? Sada je prekrasan, a nekada je ličio na džunglu. Ili tržnicu na ulazu u pivovaru, i ona je nova.“

Pivovara u Chodovi Plani je u međuvremenu postala simbol napretka cijele regije.

Comments (0)

Tags: ,

Pivo i muškost

Posted on 13 November 2009 by dado

Pivo i muškost

Do koje je mjere pivo spolno određeno?
To pitanje palo mi je na pamet nakon što sam neki dan oko sebe bacio jubilarni milijunti zabezeknut pogled. Nisam plako, nisam – što bi rekao pjesnik – zapanjen sam stao. Kako živimo u zemlji rastućeg mačizma, što je refleks opće primitivizacije, žene ubrzano gube teško stečene društvene pozicije.
To što se ovdje-ondje umiješaju u muška posla i nađu u kakvoj sitnijoj korupcionaškoj aferi, ili u ekstremnim slučajevima i na vodećem političkom položaju, ne negira historijsku defenzivu ženskog u Hrvatskoj. I od trenutne premijerke u startu se očekivalo da, kao suknja, otšpila neku vrstu kraće prijelazne faze između hlača i hlača. Kolege iz stranke bacali bi joj manje klipova pod noge da se na početku karijere prerušila u frajera, kao papisa Ivana u drevnoj legendi, i promijenila ime u Jadranko Kosor. Ukratko, muškom su u Hrvatskoj pridržane glavne socijalne uloge, tipa rukovodilac, mafijaš i sl. Od ženskog se očekuje da se svede na trostruki nastavak „ajka“: radodajka, majka i cajka.
Pivo bi s te točke gledišta imalo biti u silnom naletu.
Osobno ga, naime, vidim kao muško piće par excellence. Dalmatinska odanost crnjaku ili zagorska kiselišu na bazi tuduma, kao i pelinkovac u studenoj izmaglici šljakerskog jutra, obični su ekscesi; na jednog tipa s vinom ili žesticom dolazi devet onih s kriglom u ruci. Već letimičan pogled na kafiće, štekate i tulume širom zemlje i svijeta, pa i na druženja s nogometnim prijenosima u osami doma, odaje muškarca kao najvjernijeg zaručnika pjene.
Čega su pak žene vjerenice, u tom smislu? Razmišljao sam dugo i nisam se uspio dosjetiti što bi uopće imalo biti tradicionalno žensko piće, zaštitni znak, nešto kao trademark spola. Nemojte mi reći „voda“, molim vas, jer voda i za muško i za žensko nije cuga nego potreba, ne pitanje osobnog izbora nego gole nužde. Nje se ne hvatamo iz ljubavi i želje; naprotiv, lijevamo je u sebe jer nam je tako zapovjedila priroda, a ne slobodna volja.
Našao sam se prošle subote na rođendanu koji mi je poslužio kao savršen poligon za ovo potpuno nebitno, ali zanimljivo istraživanje. Bijahu pozvani pretežno parovi - spolna struktura fifti-fifti - dakle, idealno raspolovljen statistički uzorak. Rezultati promatranja? Ovako: dvije su cure pile sok, po jednu čašu cijelu večer; druge dvije po čašu crnog vina, također cijelu večer; jedna štamprl rakije… Cijelu večer? Ne, jer je pola ostavila. I tako redom. Svaka čast, rekoh, ne moraš posezati preduboko u lisnicu s ovakvim cugericama. Ali nigdje pravilnosti, zajedničkog nazivnika, grupne kompaktnosti, kolektivnog ukusa, nečega što bi ukazalo na stvaranje novog AFŽ-a kao alkoholnog fronta žena.
Za razliku od frajera. Jer oni su, uključujući potpisnika ovih redaka, en masse navalili na Bavariju, tako da su gajbe s balkona potučene kao Varove legije u Germaniji; Oktavijan-slavljenik morao je brzinom munje posegnuti za popunama iz prtljažnika kombija parkiranog pred kućom.
Jednostavno, muško je opsesivno vezano za svoje strasti – to su najčešće nekakav hobi i pivo – i ne odriče ih se lako, jer mu je u prirodi da se zabavi nečim banalnim, ali uzbudljivim, pa onda zvizne kriglom o stol. Tako je još od doba Vikinga, samo što bi oni mlatili vrčevima po hrastovini nakon dobrog klanja, a ne gledanja nogometne utakmice. Hajde, civilizacijski smo napredovali, mi dečki.
Usto, pivo nije samo muško piće, nego i piće muškosti. Barem u ovim krajevima, gdje je neizostavan segment čina inicijacije, uz bok prvoj cigareti i gubitku nevinosti. Da bi muško postalo muško, treba prije svega zapaliti i opaliti. A ako ovo potonje ne pođe za rukom, priznaje se i nešto poput Ožujskog, što je prilično komotno, usput govoreći. U primitivnim zajednicama momčić mora probušiti obraze, usmrtiti tigra ili skočiti s tornja vezan lijanama oko gležnjeva. Kod nas trgne prvu bocu i postao je frajer. Barem u svojim očima.
Jadranki Kosor popularnost navodno raste. Da je u četrnaestoj-petnaestoj strusila prvo pivo i glasno podrignula, pred dva svjedoka spremna to danas potvrditi, rasla bi joj i više.

Comments (0)

Tags: ,

Pivo mijenja ime u – vino

Posted on 05 November 2009 by dado

Pivo mijenja ime u – vino

U Češkoj će se od Nove godine plaćati veći porez na potrošnju piva, što će poskupiti to nacionalno piće. Da bi izbjegli to poskupljenje, koje će zasigurno mnogim pivovarama zagorčati život, Savez malih i nezavisnih pivovara došao je na neobičnu ideju, koju je objavio njihov šef Jiři Fusek – pivo će promijeniti ime u vino od slada, a kako vino ima nultu stopu poreza na potrošnju, na taj bi način cijena boce piva pojeftinila za tri krune.
„Vino se proizvodi od grožđa, koje fermentira, pivo se proizvodi od slada koji fermentira. Razlika je što se grožđe preša i fermentira, a mi to kuhamo. U biti je to isti tehnološki postupak. I oni i mi imamo u piću ostatke šećera, iako koristimo različite sirovine.“ Tako J. Fusek obrazlaže svoj prijedlog.
Planirano povećanje poreza na potrošnju, prema Fuseku zatvorit će trećinu tradicionalnih čeških pivovara, pa je pokrenuo kampanju Dosta je bilo piva! i zatražio od ureda za patente da pivo registrira kao vino od slada. Danas će Fusek o tome razgovarati sa zamjenikom ministra financija, a kako će taj razgovor završiti, možete i sami pretpostaviti. S obzirom na količinu piva koja se proda u Češkoj, oslobađanje od plaćanja poreza na potrošnju, značajno bi osiromašilo državnu blagajnu, tako da je teško povjerovati da bi argument o pojeftinjenju piva mogao uvjeriti državnog rizničara. Fusek je, naime, izračunao da bi se ukidanjem poreza na potrošnju, cijena jednog piva smanjila za 2,5 do tri krune, zavisno od jačine piva. Njegov izračun govori da proračun ne bi bio značajnije oštećen. predloženo povećanje poskupjet će desetku za pola krune, jedanaesticu za krunu, a to u državnu kasu donosi, kaže Fusek, 1,2 milijarde kruna, što je „samo kap u moru“.
„Okupio sam nekoliko kolega, inače suprotstavljenih protivnika, i predložio im da napravimo revoluciju. Idemo s originalnom kampanjom Dosta je bilo piva!. pivopije će dakako i dalje govoriti o pivu, ali službeno će to biti vino od slada.“ Fusek je svoj prijedlog poslao svim proizvođačima piva, novinarima, ministarstvima, a do kraja tjedna dobit će ga i zastupnici u parlamentu. Formirao je i radnu skupinu Vino od slada i nikako drugačije, koja će raspravljati s trideset institucija. „Ukoliko nam ne uspije progurati ovaj prijedlog, napravit ćemo od toga barem švejkovštinu, kad je i oni ionako rade od nas. Unatoč svim ovim naporima Fusek ipak neće zbog novog povećanja poreza na potrošnju podnositi ustavnu tužbu.
U Češkoj ovaj manevar sigurno neće uspjeti, no kod nas je svojevremeno nešto slično – uspjelo. Prije nekih četvrt stoljeća, ili koliko, jedno je vrijeme bilo na snazi opće zamrzavanje cijena, pa nijedan proizvod nije smio poskupiti. Onda su se proizvođači piva dosjetili jadu, pa su pivo samo drugačije deklarirali – na etiketama su pisali da u pivu ima 13 posto slada, umjesto 12, koliko je standard za svijetli lager. Sada je to bio novi proizvod, za koji je utvrđivana i nova cijena – naravno, viša od one za dotadašnje 12-postotno pivo.
Inače, vino je termin koji u pivarstvu već postoji. Naime, u Engleskoj je veoma čest naziv za najjača piva brončane ili boje mahagonija – ječmeno vino (Barley Wine). Ta su piva izrazito sladnog okusa i voćne arome, a njihov vinski karakter čini ih podesnim za desertno piće. tradicionalno doviru u drvenim bačvama, koje se povremeno provaljuju da se podigne kvasac i ubrza doviranje. Sadržavaju 6 do 11 posto alkohola.

Comments (0)

Tags: , ,

Kad vidiš duha napij se piva od uha do uha

Posted on 12 October 2009 by dado

Kad vidiš duha napij se piva od uha do uha

Vlasnica jednog puba u Hampshireu u Velikoj Britaniji, pronašla je način kako da “unaprijedi” svoj posao i osigura veću zaradu - istjerivanjem duha koji besplatno toči pivo mušterijama, pišu ovih dana mediji, a mi prenosimo s portala Mondo. Janis McCormack odlučila je pozvati istjerivača duhova u svoj pub jer je uvjerena da u lokalu živi duh zbog kojeg je ona stalno u minusu.
“Znam da zvuči čudno, ali čim mušterije spuste čašu na šank i otpiju gutljaj - dva, a onda odu recimo do toaleta, kada se vrate njima su čaše ponovo pune”, rekla je Janis i dodala da je duh postao “izrazito bezobrazan” jer je nedavno počeo gostima da toči piće.
“Proganja me već deset godina, ali je od Nove godine postao bezobrazan - toči pivo koje ja ne mogu da naplatim mušterijama. Gosti su oduševljeni, ali ja sam na gubitku”.
Gazdarica “ukletog” puba je dodala i da su, otkako se pročulo za “gratis piće”, gosti počeli da pristižu u ogromnom broju, što je nju još više opteretilo financijski.
Tako govori ta „vijest“. Nama pada na pamet samo Alan Ford, odnosno Grupa TNT, konkretno – Grunf koji je u znamenitoj epizodi o engleskim dvorcima nosio majicu s natpisom: „Kad vidiš duha, napij se piva od uha do uha.“

Comments (0)

Tags:

Gdje je koje pivo najtraženije

Posted on 01 October 2009 by dado

Gdje je koje pivo najtraženije

Postoje neke stereotipije koje se svakodnevno potvrđuju u praksi. Kada je riječ o tome koje se pivo najviše traži, dakle i najviše prodaje u kojem kutku globusa, taj popis vrvi od općih mjesta. naravno, najviše se prodaju ona piva čije se reklame najviše vrte na televiziji, a najviše se reklamiraju oni koji su najjači, čitaj: najbogatiji. Pozor: ovdje nema naročite kvalitete, tu se ne spominju pivski specijaliteti.
USA
U Americi je najpoznatije pivo – a općenito se misli da onda po toj logici i najprodavanije – Budweiser. Ali, to baš i nije tako. Još od godine 2001. na vrhu ljestvice je Bud Light, koji je svoga brata spustio za jednu stepenicu. Bud Light sudjeluje na tržištu sa 16 posto što je na tako ogromnom tržištu poput američkog jako puno. Nakon Bud Lighta i Budweisera smjestili su se Miller Lite, Lite Coors i Corona Extra.
Kanada
Kanada doduše kopira tržište Sjedinjenih država, ali teško pušta američka piva u svoje dvorište. Najviše se prodaje Labatt Blue, a slijede Coors Light i Molson Canadian, sve odreda piva koja se naprosto ne daju piti). U Kanadi se inače u prosje4ku pije 65 litara piva po glavi stanovnika, a tako niskom prosjeku svakako kumuje skupoća piva. Pivo stoji oko osam kuna u trgovini, a 20 u gostionici. Zanimljivo je da pivo jednako košta, bez obzira radi li se o lageru, jakom pivu ili specijalu.
Brazíl
I u zemlji koja je peta po napučenosti u svijetu pije se dosta piva, iako stereotipija kaže da im više odgovaraju razni kokteli. Pije se najviše lager, a s udjelom od 20 posto tržišta dominira Skol. Slijedi Atlantida s 14 posto. Oba ta piva su proizvodi skupine AmBev, koja se spojila s Interbrewom, čime je stvoren InBew, najveća pivovarska grupa na svijetu.
Meksiko
Ovdje bi svatko bez problema pogodio – najprodavanije pivo je Corona, koja je ujedno najprodavanije uvozno pivo u USA, otkako ga je pod svoje okrilje uzeo Heineken. Corona se prodaje u više od 150 zemalja svijeta, što je svrstava među najprodavanija piva na svijetu. Osim Corone u meksiku se dosta prodaje Tecate i Dos Equis. U Meksiku postoji sjajan običaj da e uz pivo automatski serviraju razne grickalice potpuno besplatno. Pozor, ako putujete u Meksiko, ovdje je zabranjeno piti pivo na javnom mjestu, jednako kao i u Americi.
Njemačka
Jedna od najvažnijih pivskih zemalja na svijetu. Oktoberfest, koji upravo traje jedan je od zornih dokaza za to.  Njemačka ima oko 1300 pivovara, pa je po broju tvornica piva na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Sjedinjenih država. Najviše se prodaje Krombacher, potom Bitburger, Warsteiner i Becks.
Nizozemska
Naravno da u Nzozemskoj nema premca Heinekenu, koji je tu svoj na svome. Sigurno ste čuli i za Amstel, ali tu je pivovaru Heineken kupio još 1968. godine, čime je osigurao svoju suverenost u toj državi.
Velika Britanija
Ovdje je omiljeno toplo pivo. Konkretno – pivo se pije na sobnoj temperaturi, a to omogućava veću izražajnost njegova okusa. Najprodavanije pivo u britaniji je Carling, koje se prije z valo Carling Black Label. Na drugom mjestu je australski lager Fosters, a treća je belgijska Stella Artois. Na četvrtom mjestu je danski Carlsberg. Iako Britanija ima velik broj pivovara, kolo kod njih vode uvozna piva. Čak i njihov broj jedan, Carling, potječe iz Kanade.
Irska
Nema boljih znakova raspoznavanje za Irsku od njihova whiskeya i od Guinnessa, koji pokriva gotovo polovicu tamošnjeg tržišta piva. Tamni staut, koji Irci tako obožavaju, u svojoj postojbini prija bolje nego bilo gdje drugdje, iako izvozni Guinness sadrži više alkohola od onoga koji se toči u domaćim pubovima. Najprodavaniji lager je Harfa, koji također spada u kompaniju Guinness.
Belgija
Pivski  zaljubljenici u Belgiji dolaze na svoje. ta je zemlja poznata po paleti piva s puno alkohola i s mnogobrojnim okusima, od bilja do kore naranče. Najjača pivovarska grupa u toj zemlji je InBew, a najpoznatiji njihov lager je Stella Artois, najprodavanije belgijsko pivo na svijetu. Ipak, kod kuće ima tržišni udjel od samo osam posto, a najprpodavaniji je s udjelom od čak 40 posto Jupiter, koji također dolazi iz iste kuće.
Češka republika
Česi su najveći pivopije na svijetu, i njihovu pivsku kulturu ne treba posebno opisivati. Najznačajnija marka je Pilsner Urquell, odnosno Plzenjski Prazdroj, ali to je pivo ipak na drugom mjestu najprodavanijih piva. Vodi njegov jeftiniji brat Gambrinus iz iste pivovare, koja je u vlasništvu SAB-Millera.
Japan
U Japanu se najviše prodaje Asahi Super Dry, a slijede Kirin, Sapporo i Suntory. Dugo se u Japanu pivo prodavalo u automatima, ali ta je praksa ukinuta, kada su pivo počeli masovno kupovati maloljetnici.
Australija
Najpoznatije australsko pivo je svakako lager Foster, ali najprodavanije tamošnje pivo je Victoria Bitter, poznato kao VB, koje dolazi iz iste tvrtke. VB se najviše pije u državi Viktoriji (Melbourne), dok u New South Walesu (gdje se nalazi grad Sydney) vodi Toohey, a u Queenslandu (Brisbane) XXXX.
Kina
Kina je postala najveće svjetsko tržište piva, prešišavši čak i Sjedinjene Države. Najprodavanije pivo je Tsingtao, koje se može kupiti i u mnogim europskim zemljama i jedno je od rijetkih kineskih piva koja se izvoze. Iza njega smjestili su se Zhujiang i Ynjing.

Comments (0)

Advertise Here
Advertise Here